“Situacija je prilično zastrašujuća i zasigurno će utjecati na neke od mojih momaka. U igri nije bila opcija da se selimo u Dubai kako bismo tamo bili izloženi geopolitici. O tome se nije razmišljalo”, rekao je početkom ožujka Financial Timesu menadžer jednog globalnog hedge fonda koji posluje u Dubaiju.
“Bila je to jedna od najstrašnijih, najgorih noći u mom životu. Došli smo u Dubai da bismo se osjećali sigurno, a sada se sve ovo događa”, napisala je na svom Instagramu Petra Ecclestone, manekenka i kći bivšeg vlasnika Formule 1.
Ecclestone je imanje u mega-luksuznom ograđenom naselju Emirates Hills u Dubaiju kupila za 70 milijuna funti niti dva mjeseca prije početka rata protiv Irana.
Ona i menadžer o svojim su nas tjeskobama izvijestili tijekom prvog tjedna američko-izraelskog napada na Iran, na koji su iz Irana odgovorili raketiranjem meta u bogatim zaljevskim državama, američkim saveznicama. Među njima je i Dubai, jedan od sedam arapskih emirata, monarhija kojom od ranog 19. stoljeća apsolutistički upravlja ista obitelj, Kuća Maktumovih. U to doba glavna ekonomska aktivnost bila je izvoz bisera, a početkom 20. stoljeća vladari su Dubai ustrojili kao bescarinsku trgovačku luku. Budući da nema nafte u količinama koje imaju drugi emirati – samo četiri milijarde barela, dok Abu Dhabi ima 90 milijardi, Dubai se već ranih 1990-ih počeo pripremati za eru nakon peak oila, vrhunca proizvodnje nafte nakon kojega slijedi pad. Danas se često naziva najuspješnijom post-naftnom ekonomijom na Bliskom istoku.
Dubai se u posljednjih nekoliko desetljeća transformirao u urbanistički i estetski bizarnu tvorevinu, a pravno i ekonomski u poreznu oazu i globalni centar građevinske industrije, turizma, trgovine i prometa. Tamošnji međunarodni aerodrom najprometnije je čvorište zračnog prometa u svijetu, a grad je prije tri godine bio treći najposjećeniji u svijetu, sa 17 milijuna stranih gostiju koji su boravili u više od 800 hotela. Udio turizma u BDP-u lani je bio 12 posto, odnosno preko 40 milijardi dolara. Okosnica toga projekta desetljećima je bila sigurnost; neposredna fizička sigurnost, poslovanje sigurno od raznoraznih volatilnosti i njuškanja poreznih i drugih vlasti, i naravno geopolitička sigurnost, oaza mira i zaštićenosti usred najeksplozivnije regije svijeta.
Dubai je danas raj za burzovne i nekretninske mešetare, korumpirane političare u bijegu od pravosuđa i šefove kriminalnih organizacija koji se bave trgovinom drogom i pranjem novca. Irski kartel Kinahan, primjerice, jedna je od najvećih kriminalnih organizacija u svijetu i ima sjedište u Dubaiju, a istraživački novinari dokumentirali su bliske odnose pripadnika irskog kartela i vladajućih emiratskih obitelji. Čak 92 posto žitelja tog emirata strani su državljani: 2020. godine tamo je živjelo 270 tisuća Emiračana, a onih koji to nisu tri milijuna i 140 tisuća. No većina stranaca nisu dekadentni multimilijunaši već strani radnici, koji su tamo praktički jedina radna snaga. U Dubai dolaze posredstvom agencija za zapošljavanje i rade u nehumanim uvjetima, bez građanskih prava i pod praktički potpunom kontrolom agencija.
Uz bogataše i kriminalce, Dubai je, poznato je, i meka za influensere, te agencije i producente koji se bave povećavanjem dosega sadržaja na društvenim mrežama. Sporazum koji taj uspješan posao omogućava jednostavan je: zadatak influensera je prikrivati realnost Dubaija kao kapitalističke distopije morbidnih ekonomskih nejednakosti, izrabljivanja radnika i utočišta za kriminalce, te umjesto toga širiti sliku superluksuznog, savršeno sigurnog raja za bogate. Zauzvrat, oni dobivaju besplatne obroke, poklone, wellnesse, noćenja i izlete, a oni uspješniji i izdašne sponzorske ugovore s privatnim kompanijama i samom državom. Samo prošle godine u Trgovinsku komoru Dubaija učlanilo se oko 5000 evropskih kompanija, objavio je portal Euronews, a procjenjuje se da tamo živi i radi 50 tisuća influensera i “kreatora sadržaja” iz 150 zemalja svijeta.
Početkom siječnja, baš kada je Petra Ecclestone kupovala svoje tamošnje imanje, Numbeo, najveća internetska baza podataka o kvaliteti života, objavila je da su Ujedinjeni Arapski Emirati “najsigurnija zemlja na svijetu”, drugu godinu zaredom. No krajem veljače, kada je započeo rat, Iran je s nekoliko stotina projektila u jednom danu izbušio sapuničasti balon sigurnosti ili, kako ga je nazvala jedna britanska novinarka, “stvarni Trumanov show”, kulisu iza koje se rastvorila drugačija realnost.
Taj “Trumanov show” uključuje najviše i najraskošnije građevine u svijetu, superluksuzna ograđena naselja, bezbrojne šoping centre i raznorazne artificijelne atrakcije, a lokalni urbanisti planove izrađuju imajući na umu estetiku prikladnu za Instagram, glavno sredstvo za rad influensera. I sama kompanija Instagram ima regionalno sjedište u Dubaiju, kao i njena matična kompanija Facebook. Prihodi Instagrama 2024. godine iznosili su oko 70 milijardi dolara i činili skoro 40 posto ukupnih prihoda matične kompanije. Tu društvenu mrežu barem jednom mjesečno posjete tri milijarde ljudi, a 60 posto njenih korisnika mlađi su od 35 godina.
U vrijeme pandemije Kovida-19 vlasti Dubaija našle su načina da i tu nepogodu iskoriste kao još jedan dokaz da je u pitanju “najsigurnija zemlja na svijetu”, pa nakon kratkotrajnog lockdowna, koji je rezultirao velikim padom prihoda od turizma, napravile potpuni zaokret. Nabavile su cjepiva, koje je primilo više od polovice stanovništva, s fokusom na radnike u uslužnim djelatnostima, a potom i otvorile zemlju za turiste. Uspostavljen je zračni koridor s Ujedinjenim Kraljevstvom, nakon čega su porasli potražnja i cijene avionskih karata. Ujedinjeno Kraljevstvo jedno je od najvećih emitivnih turističkih tržišta Dubaija; uz preko 120 tisuća Britanaca koji tamo žive, njih još 1.5 milijuna svake godine dođu kao turisti.
Većina influensera koji žele raditi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima mora dobiti licencu od federalnog tijela Nacionalno medijsko vijeće. Licenca košta nekoliko tisuća eura, ovisno o aranžmanu, odnosno o tome radi li netko neovisno ili za agenciju. Dužni su i pridržavati se niza pravila kojima se regulira sadržaj na društvenim mrežama. Pravila se načelno odnose i na obične turiste, a uključuju zabranu “vrijeđanja nacionalnog jedinstva”, kritiziranja politike ili religije, te zabranu klevete. Emirati su početkom 2022. donijeli dva nova zakona o kibernetičkom kriminalu, kojima je objavljivanje klevetničkih komentara na društvenim mrežama postalo kazneno djelo. Uz novčanu, zakon propisuje i kaznu zatvora do dvije godine, a kazna može biti i veća ako se izjava odnosi na javnog dužnosnika.
Nakon početka rata protiv Irana podignute su optužnice protiv 20 ljudi, među kojima ima i turista, zbog toga što su snimali telefonom i stavili na društvene mreže snimke iranskih napada balističkim projektilima. Zakonima protiv kibernetičkog kriminala zabranjuje se, naime, i objavljivanje materijala kojima se “uznemirava javna sigurnost”.
Kažnjivo je i objavljivanje privatnih razgovora ili fotografija bez pristanka, a također i sadržaja koji se može interpretirati kao protivan “javnom moralu i pristojnom ponašanju”. Posljednjih godina zabilježeni su slučajevi sudskih postupaka protiv stranaca koji su se preko društvenih mreža međusobno vrijeđali, a Facebook je priznao da je na traženje vlasti blokirao pristup informacijama o političkim zatvorenicima i LGBT temama. “Rezultat je bujica pozitivnosti, online svijet u kojemu su glamur i uspjeh jedini prihvatljivi oblici komunikacije”, napisala je novinarka Guardiana u reportaži iz 2021. godine.
No rad influensera može biti i još maligniji od toga, kako je pokazao slučaj iz Saudijske Arabije, teokracije koja posljednjih godina također ulaže milijarde dolara u ovaj biznis. Naime, nakon što je 2018. godine po narudžbi saudijski vlasti u Istanbulu ubijen i raskomadan saudijski novinar Džamal Kašogdži, tamošnja vladajuća obitelj poduzela je PR kampanju kako bi sanirala reputacijsku štetu. Organizacija za evente Gateway KSA, inače u vlasništvu kraljevske obitelji, dovela je u zemlju desetke influensera iz cijelog svijeta, te za njih organizirala besplatne letove helikopterima, razgledavanje znamenitosti i ronjenje u Crvenom moru. Iste godine upriličen je i glazbeni festival u Rijadu na kojemu su, uz vodeće svjetske DJ-jeve, prodefilirali i brojni kreatori sadržaja.
I vlasti Dubaija, kao i one saudijske, influensere ponekad angažiraju direktno, a kompanija New Media Academy bavi se isključivo obukom stručnjaka za društvene mreže. Osnovao ju je šeik Muhamed bin Rašid Al Maktum, vladar Dubaija. Korporacija za turizam i trgovinu Dubaija za svoju, pak, web stranicu Visit Dubai također angažira influensere odnosno “kustose”.
Taim Al Falasi spada među vodeće emiratske “kreatorice sadržaja”, a ujedno je i članica vladarske obitelji, Al Maktumovih. Al Falasi kompanijama koje je angažiraju da reklamira njihove proizvode naplaćuje i do 3000 funti za jednu sliku na Snapchatu. Na Instagramu ima 4.6 milijuna pratitelja, a na Tik Toku 4.2 milijuna lajkova. Reklamira i medicinske usluge i procedure, primjerice ubrizgavanje matičnih stanica u cilju pomlađivanja ili sprječavanja ćelavosti, a tijekom pandemije za vladu je promovirala kampanju za pranje ruku i besplatne obroke za potrebite obitelji.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, međutim, većina vodećih aviokompanija reducirala je ili potpuno ukinula letove za Dubai, a glavni direktor kompanije Dubai Airports Paul Griffiths CNN-u je rekao da se ukupni volumen prometa kreće na oko 40 posto uobičajenog.
“Ovo se ne bi trebalo događati ovdje. Mogu li se svi malo smiriti?”, napisala je jedna australska influenserica na Instagramu na početku rata protiv Irana, dok su drugi primijetili kako u cijelom Dubaiju nema nijednog skloništa za zračne napade. Poduzetnica Luisa Zissman podijelila je pak informaciju da je UAE samo u jednoj noći potrošio 1.6 milijardi dolara na presretanje iranskih raketa, te zaključila da sve skupa ne bi trebalo dugo trajati budući da Emirati “imaju više novca nego Iran”.
Shanaka Anslem Perera, australski “analitičar i strateg”, na svome je X profilu ovako opisao smisao iranskih napada na Dubai: “Iran nije pogodio mete u Dubaiju već ideju Dubaija… Dubai je financijska teza. On je pretpostavka da je moguće izgraditi globalni grad na vratima Perzijskog zaljeva i izolirati ga od nasilja u regiji, a Iran je tu tezu probušio projektilom”.
“Poruka nije vojna već ekonomska. Iran ne može poraziti Petu flotu, ali može Zaljev učiniti nenastanjivim za kapital. A kapital nema lojalnost, već samo povratnu adresu”, zaključio je Perera, dok se po internetu već nagađa da bi sljedeći raj za influensere mogao biti Bali – jednako vruć i “instagramabilan” kao Dubai, a pritom znatno jeftiniji i udaljeniji od Irana.
piše Tena Erceg