Većina nogometnih klubova u Argentini neprofitne su građanske udruge kojima upravljaju njihovi članovi. Otkako je krajem 2023. godine postao predsjednik Argentine, Javier Milei iskazao je jarku želju da klubove podjarmi privatnom kapitalu. Mileijeva vlada lani je dvjema uredbama pokušala prisiliti Argentinski nogometni savez (AFA) da izmijeni model funkcioniranja i organiziranja nogometnih klubova. Te je prijedloge nogometna zajednica zasad većinski odbacila, a argentinski sudovi privremeno zaustavili.
Da su nogometni klubovi i dalje u opasnosti od privatizacije koja bi štetila širim društvenim zajednicama kojima oni pripadaju, upozorio je ovoga proljeća argentinski pisac Emiliano Gullo u članku koji je objavio Jacobin. Ljeto nam kuca pred vratima, a upozorenja isparavaju zajedno s vrućinom, pa ćemo na tu argentinsku priču ovdje još jednom podsjetiti.
“U Argentini je nogomet odavno prestao biti sport da bi postao organizacijski princip društva. Ovdje je nogomet ništa drugo nego polje borbe. Zato nije slučajnost da je jedna od prvih meta anarhokapitalističke administracije Javiera Mileija bio nogomet – ili bolje rečeno, civilne organizacije koje vode argentinske nogometne klubove. Namjera je zamijeniti ih korporacijama tako da klubovi više ne pripadaju svojim članovima, koji se samoorganiziraju i samoupravljaju, već sportskim korporacijama, profitnim tvrtkama kojima upravljaju upravni odbori”, piše Gullo.
Nijedan drugi grad na svijetu nema toliko nogometnih stadiona i igrališta kao glavni grad Argentine Buenos Aires. Samo središnje gradsko područje dom je osamnaest stadiona koji mogu primiti više od deset tisuća gledatelja. Ako pak računate šire gradsko područje, brojka je značajno veća – na području grada na kojem živi oko tri milijuna ljudi, postoje pedeset i četiri javna igrališta na kojima se besplatno može igrati nogomet.
Prije nego što nogometaši i nogometašice krenu igrati nogomet profesionalno (ako žele), većina ih prolazi kroz javni sustav lokalnih sportskih ili društvenih klubova, tzv. clubes de barrio, kojih u Buenos Airesu ima čak 215. Igra se amaterski, i u svakom kvartu postoji mogućnost besplatnih nogometnih treninga za djecu mlađu od četrnaest godina.
Nogometni klub Estudiantes de la Plata otvorio je put privatnom preuzimanju klubova kada je početkom ove godine potpisao preliminarni ugovor o prihvaćanju ulaganja od 150 milijuna američkih dolara od američkog biznismena Fostera Gilletta. Mnogi su to shvatili kao prvi konkretni korak prema privatizaciji najpopularnijeg sporta u zemlji.
Bivši argentinski reprezentativac i predsjednik kluba Estudiantes de la Plata Juan Sebastián Verón negirao je takvu karakterizaciju, tvrdeći da će bilo kakve odluke o privatizaciji proći samo uz odobrenje članova na nadolazećim skupštinama kluba. Verón je početkom ove godine pozirao s Gillettom i članicom Mileijeve stranke Julianom Santillán, a Santillán je fotografiju objavila na Instagramu uz opis: “Nastavljamo s kulturološkom bitkom! Argentina postavlja jasna pravila igre za ulaganja.”
Zasad su kašnjenja u obećanim plaćanjima dovela do napetosti u suradnji uprave kluba s biznismenom Gillettom, i nastavak partnerstva je neizvjestan. Međutim, čak i da to partnerstvo neslavno propadne, i dalje se svakako može računati na Mileijeve pokušaje da nogomet od života u zajednici pretvori u mašinu za profit za odabrane.
piše Ivana Perić