Menstrualna šutnja

Menstruacija otežava živote žena na nekoliko razina, od fizičke, mentalne i emotivne do financijske. “Žene i danas koriste različite kodove kada razgovaraju o menstruaciji te u tajnosti obavljaju menstrualnu higijenu”, kaže Mirna Šostarko iz osječke udruge Mladforma

Performans u Zagrebu povodom Tjedna menstrualnog siromaštva 2021. (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)

Performans u Zagrebu povodom Tjedna menstrualnog siromaštva 2021. (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)

“M” – odgovara učenica kada profesorica tjelesnog shvati da za razliku od ostatka razreda nema na sebi bijelu majicu, šorc i tenisice te da će narednih 45 minuta sjediti na klupi. Riječ koju nije do kraja izgovorila teško izgovaraju i poneke liječnice, znanstvenice ili profesorice. Još teže njihovi muški kolege.

Problem s imenovanjem stvari onako kako se ona zaista naziva imaju i kompanije koje zbog te biološke pojave postoje pa higijenske menstrualne proizvode reklamira prpošan ženski glas koji govori o “onim danima u mjesecu” dok plavkasta tekućina curi po ulošku i demonstrira njegovu super-snažnu moć upijanja.

Činjenica jest da je menstruacija prirodna pojava koja otežava naše živote jednom mjesečno na nekoliko razina – od fizičke, mentalne i emotivne do financijske – a ipak nedovoljno da se država ili društvo njome ozbiljno bavi. Sociologinja i seksualna edukatorica Paula Brečak kaže da se menstruacija smatra isključivo “ženskim problemom” upravo zato što je dio ženskog iskustva, i to onog intimnog.

– Ženska seksualnost i reproduktivno zdravlje smatraju se nečime o čemu se ne bi smjelo pričati, sve dok se u tu jednadžbu ne ubaci trudnoća i dijete. Tada ženska intima postaje javno dobro. Žensko seksualno i reproduktivno zdravlje društvo, dakle, zanima samo kada je u svrhu reprodukcije. S obzirom na to da su žene u patrijarhatu drugotne, tako i njihovo seksualno i reproduktivno zdravlje i zadovoljstvo dobiva tu inferiornu poziciju te se smatra sramotnim i prljavim. Za primjer možemo uzeti ignoriranje i neznanje o klitorisu, što u struci, što u heteroseksualnim partnerskim intimnim odnosima – objašnjava Brečak.

Slično je i s endometriozom, nastavlja Brečak. Radi se o bolesti koju karakterizira rast endometrijskog tkiva (sluznice maternice) na mjestima u tijelu gdje ga inače ne bi trebalo biti: najčešće unutar zdjelice i trbušne šupljine ili čak drugim organima. To znači da za vrijeme menstruacije, žena s endometriozom krvari ne samo iz maternice. Brečak objašnjava da simptomi bolesti mogu biti intenzivni bolovi te da u prosjeku treba osam godina da se bolest dijagnosticira, “jer liječnici često ne shvaćaju ozbiljno tvrdnju pacijentica da ih boli ili pacijentice misle da je to normalno, a ne simptom nekog problema”.

– Dokle god se ženska seksualnost smatra tabu temom, nečime što se ne bi smjelo prakticirati van reprodukcije, isto će biti i s menstruacijom, koja je upravo dokaz da začeća nije bilo – dodaje.

Paula Brečak (Foto: Lea Brečak)
Paula Brečak (Foto: Lea Brečak)

Prvo istraživanje o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj kojeg je 2020. godine provela udruga PaRiter, pokazalo je, po mnogima, poražavajuće rezultate o dostupnosti menstrualnih proizvoda, ali je ukazalo i na prisutnost tabua koji se odnosi na menstruaciju.

Prema PaRiterovom istraživanju u kojemu je sudjelovalo više od 6000 ispitanica, preko 15 posto njih navodi neki drugi razlog izostanka s posla ili nastave kada zapravo izostaju zbog menstruacije, a preko 35 posto menstrualne potrepštine skriva kada ih ide zamijeniti u toalet.

Na pitanje koji naziv najčešće koriste kada govore o menstruaciji, gotovo pola ispitanica je navelo da koristi naziv “menga”. Termin “stvari” koristi 19,1 posto, “menstruacija” 14 posto, “menzis” 5,3 posto, “oni dani” 5,2 posto, a “mjesečnica” 4 posto sudionica istraživanja.

Zagovaračka grupa pod nazivom Međunarodna koalicija za zdravlje žena 2016. godine je objavila izvješće u kojem se navodi da žene diljem svijeta koriste više od 5000 eufemizama za menstruaciju. Na popisu se osim nama poznatih “stvari”, “tetki” iz Rusije, “onih dana” ili skraćenica/umanjenica riječi menstruacija nalaze i nešto kreativniji eufemizmi: “komunisti u kući zabave”, “Crvenkapica”, “markiz”, “mali crveni patuljci”.

Koalicija je tada istaknula da je u nekim zemljama razgovor o menstruaciji toliko rijedak da su djevojčice često potpuno nespremne, pa čak i iznenađene prvom menstruacijom.

Brečak, koja je aktivna na društvenim mrežama i koja preko svog Instagram profila “thewolfnomad” progovara o ženskom zdravlju i seksualnosti, misli da je danas, zahvaljujući internetu, lakše doći do informacija o bilo čemu, pa tako i o menstruaciji. Međutim, smatra da to nije kvalitetno rješenje za učenje o temama poput zdravlja, reprodukcije i seksualnosti.

– Jedino konkretno rješenje jest sveobuhvatna seksualna edukacija, koja neće za rezultat imati samo to da će sve osobe, neovisno o spolu i rodu, dobiti točne informacije o, recimo, menstruaciji, nego će za rezultat imati i odgajanje mladih u osobe koje nije sram o tim temama pričati. Iako moram reći da progovaranje o menstruaciji i seksualnosti na društvenim mrežama utječe na normaliziranje tih tema i razgovora, to nikako ne može biti zamjena za sveobuhvatno seksualno obrazovanje, niti je odgovornost kreatora sadržaja na društvenim mrežama ili nevladinih organizacija da javnost o tome educiraju, već je to odgovornost obrazovnih institucija – upozorava Brečak.

Ona dio svojih sadržaja posvećuje i predstavljanju novih menstrualnih proizvoda. Oni su već neko vrijeme prisutni na tržištu, ali u reklamnom prostoru uglavnom nailazimo na višedesetljetne klasike – uloške i tampone.

– Društvo se polako otvara višekratnim menstrualnim proizvodima, npr. menstrualnim čašicama, višekratnim menstrualnim ulošcima i menstrualnim gaćicama, no svakako još uvijek postoji otpor. Iz mojeg iskustva provođenja edukacija i razgovora o menstruaciji, otpor dolazi upravo iz uvjerenja da je menstruacija prljava i gađenja prema proizvodima koji se iskorišteni ne bacaju odmah u smeće, već se peru i ponovo koriste. Svakako da tu utjecaja ima i konzumeristička kultura koja obožava jednokratne proizvode i potiče na bacanje iskorištenog i kupovanje novog – kaže Brečak.

Svjesna je da neće svakome odgovarati isti proizvod, no kao veliku prednost proizvoda poput menstrualne čašice, višekratnih menstrualnih uložaka i menstrualnih gaćica ističe to što su bolje i za intimno zdravlje i za održivost. Pored toga, višekratni menstrualni proizvodi financijski su isplativiji, udobniji te “olakšaju život na razini razmišljanja o kupnji uložaka ili tampona i nošenju istih stalno sa sobom”.

– Menstrualni uložak u sastavu ima čak 90 posto različitih oblika plastike! Dodajte na to razne parfeme i kemikalije i jasno je da taj proizvod ne može biti ugodan i zdrav. Mnoge žene to neće niti primijetiti, jer misle da to tako mora biti. Da je normalno i prihvatljivo da ih uložak svrbi, izaziva iritacije, infekcije i osipe – kaže Brečak.

Kako navodi, alternativa može biti menstrualna čašica koja uz pravilno održavanje može trajati do deset godina. Objasnila je da treba paziti da je napravljena od medicinskog silikona kako bi bila sigurna za korištenje. Čašica, za razliku od tampona, ne može dovesti do toksičnog šoka. Višekratni menstrualni ulošci ili menstrualne gaćice isto su dobra opcija jer uz pravilno održavanje mogu trajati do pet godina.

Istovremeno, u Hrvatskoj postoji niz inicijativa da se mladim ženama umanje troškovi menstrualnih proizvoda, barem i onih jednokratnih. Te su se inicijative pojavile nakon spomenutog PaRiterovog istraživanja koje je pokazalo da je trećina žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima.

Marinella Matejčić iz PaRitera rekla nam je da je nakon istraživanja i objave rezultata došlo do pomaka.

Marinella Matejčić
Marinella Matejčić

– Osim što je veliki broj naših sugrađana i sugrađanki osvijestio problem, došlo je i do djelovanja na različitim razinama: od ravnatelja i ravnateljica do osnovnih škola i drugih obrazovnih institucija koji i koje su odlučili osigurati besplatne menstrualne potrepštine u svojim institucijama, do studentskih inicijativa koje su se aktivirale i provele različite kampanje i aktivnosti na temu menstruacije na svojim sveučilištima i fakultetima – kaže Matejčić.

Toj su se borbi prošle godine pridružili učenici zagrebačke Srpske pravoslavne opće gimnazije. U školske toalete su postavili “uloškomate” koje su sami napravili, a i sami su kontaktirali proizvođače uložaka te od njih dobili donacije.

Isto tako, Matejčić ističe da je nemali broj lokalnih i regionalnih samouprava radi poražavajućih rezultata istraživanja izmijenio budžete i osigurao sredstva za besplatne menstrualne potrepštine u školama čiji su osnivači.

– Nadalje, došlo je i do Sabora, gdje je u više navrata održana rasprava o menstruaciji i menstrualnom siromaštvu. Naravno, sve to ne bi bilo moguće da nije bio pravi politički trenutak i da nismo imale podršku saborskih zastupnica koje su na različitim razinama i različitim intenzitetom radile na ovom problemu – kaže.

Dodaje da bez suradnje sa saborskim zastupnicama ne bi došlo do smanjenja poreza na menstrualne potrepštine. Naime, u veljači ove godine, Vlada je najavila smanjenje poreza na menstrualne potrepštine s 25 na 13 posto. Također, Vlada je prihvatila amandman zastupnice Sabine Glasovac, zahvaljujući kojem će u proračunu za iduću godinu biti izdvojeno milijun eura kako bi se škole i skloništa za žene žrtve nasilja opskrbile besplatnim zalihama menstrualnih higijenskih potrepština.

No borba protiv menstrualnog siromaštva, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, nije gotova. U Osijeku se tek rasplamsava. Kako je objasnila Mirna Šostarko iz osječke neformalne inicijative mladih, Mladforme, oni su ponukani rezultatima PaRiterovog istraživanja proveli slično, na području njihove županije. Sudjelovale su 103 žene, a rezultati su vrlo slični.

– U tom trenutku odlučili smo se intenzivnije pozabaviti ovom tematikom, a fokus su nam bile djevojčice u osnovnim školama. Htjeli smo da naš grad bude jedan od progresivnih gradova koji će aktivno raditi na smanjenju menstrualnog siromaštva svojih građanki. Upravo zbog toga smo u tri navrata Gradu poslali zamolbu za uvođenjem stavke proračuna s ciljem smanjenja menstrualnog siromaštva djevojčica u osnovnim školama na području Grada Osijeka, u kojoj smo ponudili dva moguća rješenja s okvirnim izračunom na godišnjoj razini – kaže Šostarko.

Objašnjava da se prvo ponuđeno rješenje odnosilo na uvođenje menstrualnih potrepština u sve osnovne škole, za učenice od petog do osmog razreda, a drugo na nabavu menstrualnih čašica za sve djevojčice sedmih razreda. Kaže da se Grad još nije oglasio, ali da se i dalje nadaju da će se uskoro otvoriti prostor za zajedničko promišljanje i djelovanje. U međuvremenu su se ipak dogodili pozitivni pomaci poput uvođenja menstrualnih potrepština na svim osječkim fakultetima.

Mirna Šostarko
Mirna Šostarko

– Važnost reproduktivnog zdravlja žena je sustavno zanemarivana i ignorirana stoljećima, što je dovelo do određene stigme, a naročito kada pričamo o menstruaciji. Žene i danas koriste različite kodove kada razgovaraju o menstruaciji te u tajnosti obavljaju menstrualnu higijenu – govori Šostarko kada objašnjava razloge Mladforminog angažmana.

Naše sugovornice vjeruju da se ipak krećemo prema destigmatizaciji menstruacije.

– Mislim da je taj proces u pokretu, vidimo da se ljudi aktiviraju u temama poput menstrualnog siromaštva ili da mladima nije strano niti sramotno pokrenuti akciju za besplatne uloške u školi – govori nam Brečak koja još jednom podcrtava ulogu obrazovanja i zdravstva.

– Ne znam koliko smo daleko od potpunog detabuiziranja tema o menstruaciji i ženskoj seksualnosti, no znam da taj projekt zahtjeva angažman obrazovnih institucija u koje će se uvesti sveobuhvatno seksualno obrazovanje, kao i reformu zdravstvenog sustava da se žensko seksualno i reproduktivno zdravlje shvaća ozbiljno i onda kada žene nisu i ne pokušavaju ostati trudne. Potreban je i angažman državnog aparata da se osobama koje menstruiraju omoguće adekvatna higijena na mjestu rada ili obrazovanja, slobodno vrijeme za menstrualnu higijenu, a i slobodni dani ako je potrebno. Dakle, to nije pitanje “samo” menstruacije, već pitanje tretiranja žena kao punopravnih osoba u društvu – zaključuje Brečak.

piše Anja Vladisavljević