Kada je 2019. osnovala Udrugu Žuto UŽE, Jelena Pack nije ni slutila da će nekoliko godina kasnije njen rad ujediniti više od 30.000 žena iz regiona. Sve ih povezuje ista priča – borba s endometriozom, bolešću koju karakterizira pojava tkiva sluznice koja oblaže maternicu na različitim mestima u telu, a o kojoj se i dalje premalo zna. Danas kroz svoj projekat “Hormonska veza” edukuje, inspiriše i pomaže ženama.
Jelena Pack diplomirana je naturopatkinja, osnivačica Udruge Žuto UŽE, kao i istovetnih udruženja u Austriji i Srbiji. Naturopatijom se počela baviti kada je sama, nakon dugogodišnje borbe s endometriozom, shvatila da savremena medicina ne nudi odgovore na sva pitanja. Naturopatija se zasniva isključivo na naučno potvrđenim saznanjima. Još od nastanka u drugoj polovini 19. veka, naturopatija je proučavala tradicionalne narodne medicine.
Od perioda pandemije koronavirusa, holistički pristupi zdravlju doživljavaju snažan porast popularnosti. Sve je više jasno da savremeni medicinski sistem često ne pruža sveobuhvatan i podržavajući pristup zdravlju čoveka. Zbog toga više ne pristajemo da slepo sledimo nametnute principe lečenja, već preuzimamo aktivnu ulogu u sopstvenom izlečenju i očuvanju zdravlja, što predstavlja suštinu savremene naturopatije.
Kardiovaskularne bolesti se tradicionalno povezuju sa sredovečnim muškarcima, iako statistike pokazuju da i sve veći broj žena oboljeva od njih. Zato je važno dati glas ženi koja je u savremenom društvu i dalje nosi teret očekivanja da bude majka, supruga, domaćica, ćerka i oslonac svima oko sebe. Ovaj pritisak, posebno izražen u našem balkanskom kontekstu, često ostaje neprepoznat i nedovoljno vrednovan. Kao posledica takvog životnog tempa i konstantnog stresa, beleži se porast autoimunih oboljenja, poremećaja rada štitne žlezde, ranih ulazaka u menopauzu, ali i rasta infertiliteta kod oba pola.
– Naturopatiju sam izabrala kao svoje drugo zvanje, tek kada sam se sama suočila sa dijagnozom endometrioze koju medicina i dalje smatra “misterioznom bolešću” jer nema odgovore na pitanje ni kako nastaje ni kako se leči – govori Jelena te dodaje kako je kroz natruopatiju, koju je završila kroz studije u Nemačkoj, stavila fokus na žensko zdravlje generalno i sve izazove kroz koje žena prolazi od puberteta do kasnijih godina života.
Danas iza sebe ima brojne edukacije iz psihoneuroendokrinoimunologije (PNEI) i radi sa ženama širom sveta na razumevanju i isceljenju hormonskih disbalansa, autoimunih bolesti i emocionalnih blokada. Na njenim edukacijama i savetovanjima obrađuju se teme koje obuhvataju čitav spektar ženskog zdravlja – od borbe protiv neplodnosti, sindroma policističnih jajnika i insulinske rezistencije, do problema sa štitnjačom, fibrocističnim dojkama, hašimotom, hronovom bolešću i drugim autoimunim stanjima. Posebnu pažnju posvećuje endometriozi i adenomiozi, kao i simptomima predmenopauze i menopauze, periodima kada se značajno povećava rizik od oboljenja poput osteoporoze.
Na društvenim mrežama i stranici “Hormonska veza” ima više od 150.000 pratilaca i čest je gost u medijima. Na konferencijama i predavanjima priča o hormonima.
– Naziv “Hormonska veza” nosi dvostruku simboliku. S jedne strane, to je veza naših hormona sa psihom i zdravljem, a s druge, to je igra reči – jer na Balkanu svi volimo da imamo “vezu” kada rešavamo probleme. Moj cilj je da žene pronađu pravu vezu, onu sa sobom, kroz znanje, svesnost i odgovornost za svoje zdravlje – objašnjava Jelena te dodaje da od 2020. redovno organizuje po tri do četiri puta godišnje RESET programe, gde sa grupom žena odlazi na različite destinacije i sprovodi principe naturopatije.
Svakodnevno dobija poruke žena koje se bore s bolestima. Najraniji simptomi endometrize su bolni PMS i obilno krvarenje koji mogu biti prisutni već od prve menstruacije obolele. Iako su mnoge žene toga svesne, često im se govori da treba da zanemaruju taj simptom i smatraju ga normalnim, jer “svaku ženu boli”. Prema rečima Jelene Pack, endometrioza nije ginekološka bolest – ona je sistemsko, hronično oboljenje koje pogađa celo telo.
– Vrlo su retke žene koje prolaze kroz reproduktivan period bez ikakvih problema i simptoma. Stres ne stvara bolest, ali je pojačava. Naše telo reaguje na emocije – i to se vidi na nivou hormona. Zato endometriozu često posmatram kroz prizmu PNEI – psihoneuroendokrinoimunološke veze. Emocionalni stres i potisnute emocije su često okidač za pogoršanje simptoma – govori ona.
Endometrioza zbog manjka istraživanja još uvek nema status autoimune bolesti. Ona se samo zaustavlja za period trudnoće, pod uslovom da smo uspeli da je ostvarimo jer u 50 posto slučajeva dovodi do steriliteta, a vrlo često je prisutna i u menopauzi. Iako nema stvaranja nove endometrioze, žarišta koja postoje mogu biti i dalje aktivna i lučiti sopstvene hormone mnogo nakon ulaska u menopauzu.
– Žene čekaju godinama na dijagnozu i onda im se nude terapije koje ne pomažu tj. nemaju nikakav učinak za rešenje problema. Operacija koja se često nudi takođe ne leči endometriozu, kao ni hormonske terapije – ističe Jelena.
Kroz “Hormonsku vezu” nije samo otvorila prostor za razgovor o endometriozi, već i o svemu što znači biti žena danas – emotivno, fizički i duhovno. Njen rad podseća da je zdravlje više od odsustva bolesti te da zdrave namirnice mogu biti okidač ako telo pokazuje intoleranciju.
U narednom periodu fokus će joj biti na analizi perioda predmenopauze – životne faze kroz koju mnoge žene prolaze nesvesno, iako može trajati i do deset godina pre ulaska u menopauzu. Važno je osvestiti značaj ove tranzicije, kako bi žene prepoznale promene koje se dešavaju u njihovom telu i na vreme reagovale. Pravovremeno razumevanje i delovanje mogu značajno smanjiti rizik od brojnih zdravstvenih problema koji se povezuju s ovim periodom, kao što su bolesti srca, osteoporoza, panični napadi, anksioznost, pa čak i preuranjeni ulazak u menopauzu.
Najvažnije je izbaciti visoko procesuiranu hranu, alkohol i šećere, birati organske namirnice i pratiti reakcije svog tela. Jedite redovno, spavajte dovoljno, boravite na suncu, šetajte, dišite duboko i – smejte se.
piše Jelena Mirić