Tko bi propustio šansu da zaštiti svoje dijete od raka? Prema istraživanju iz 2018., čak svaki treći roditelj nikad nije čuo da je u Hrvatskoj dostupno besplatno cjepivo protiv humanog papilomavirusa (HPV) za učenike i učenice osmih razreda osnovne škole. Istraživanje Grada Zagreba, provedeno u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, donosi još gori podatak – svaki drugi roditelj ne zna da HPV može uzrokovati čak šest vrsta raka kod žena i muškaraca: cerviksa, usne šupljine i ždrijela, rodnice, stidnice, anusa i penisa te spolne bradavice.
Preneseno na svakodnevni život, ovi rezultati znače da će raka vrata maternice, najčešće i najpogubnije posljedice HPV-a, u budućnosti i dalje jednako biti, jer šira primjena cjepiva u Hrvatskoj tek treba stasati. Skupinu humanih papilomavirusa čini više od 200 tipova virusa, od kojih približno 40 vrsta može zaraziti anogenitalno područje muškaraca i žena, dakle većinu spolno aktivnih osoba.
U Hrvatskoj godinama, ako ne i desetljećima, važi podatak da gotovo svakoga dana jedna žena oboli od raka cerviksa, a svaki treći dan jedna umre od posljedica zloćudne bolesti koje je prouzrokovao HPV. Crne statistike se kontinuirano ponavljaju širom planeta, osim u nekim zemljama, primjerice u Australiji. Tamo je ova bolest zastupljena sa samo 1,1 posto, i to zahvaljujući primjeni cjepiva u posljednjih 15 godina.
Čari suvremene medicine i fantastičnih znanstvenih dostignuća dostupne su i kod nas već deset godina. Međutim, širenje svijesti o značaju cjepiva protiv ove vrste raka, kao i puka informacija da se bočice devetvalentnog cjepiva Gardasil 9 nalaze u obližnjim zdravstvenim ustanovama, još uvijek se teško probijaju do svih roditelja i djece kojima je ovo cjepivo namijenjeno. Kada je riječ o zaštiti od HPV-a, roditelji su nezaobilazna karika, jer je imunizacija preporučena u preadolescenciji.
Student Medicinskog fakulteta u Zagrebu Marko Gangur, ujedno i koordinator javnozdravstvenog edukativnog projekta „Budi mRAK“, zajedno s kolegicama i kolegama obilazi osnovne i srednje škole gdje u toku jednog školskog sata educiraju učenike i učenice o HPV-u. U razgovoru za Nadu pojašnjava kako izgleda jedan njihov posjet djeci.
— U školskom satu edukatori igraju „kahoot“ kviz s učenicima. Kviz se sastoji od deset pitanja, sva su vezana za HPV: što je to, kako se prenosi, što uzrokuje. Taj kviz nam pomaže da saznamo koliko su učenici upoznati s tematikom. Nakon kviza, mRAK edukatori uz pomoć prezentacije govore o HPV-u. Po završetku prezentacije, edukatori ponovno odigraju kviz s učenicima, isti kao i na početku sata, kako bi dobili povratnu informaciju što su učenici naučili – govori Gangur.
Najvažnije što žele prenijeti učenicima, ali i cijeloj javnosti putem različitih kampanja, je prevencija infekcije HPV-om. Primarna prevencija obuhvaća zdravstveni odgoj i cijepljenje, a sekundarna prevencija se odnosni na organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa, Papa-test.
Također, važno je razbiti stigmu da je HPV isključivo, ili u većini, „ženska“ bolest, kako se često zna čuti. Naime, kod muškaraca je čak veća učestalost infekcije HPV-om nego kod žena, ali se kod muškaraca rjeđe manifestira. Zato što su muškarci bitan faktor u širenju HPV-a, podjednako je važno zaštiti i dječake i djevojčice u ranoj dobi.
Budući da je u neposrednom kontaktu s djecom i roditeljima, pitamo Marka da li se pomalo mijenja svijest o tome koliko HPV može biti opasna bolest, a cjepivo učinkovito.
— Rekao bih da se svijest mijenja i da se puno više priča o tom problemu. Glavni razlog je kontinuirana edukacija i komuniciranje o ovoj temi. Naime, cjepivo je u Hrvatskoj dostupno od 2007. godine, no tek unazad par godina rezultati procijepljenosti se značajno poboljšavaju. U školskoj godini 2020./2021. oko 40 posto učenika srednjih škola cijepilo se protiv HPV-a. Konkretno, dvije doze primilo je 38 posto učenica i 24 posto učenika u srednjim školama, a jednu dozu 39 posto djevojčica i 27 posto dječaka. U 2019./2020. godini cijepljeno je 20.800 učenika osnovnih škola, a u školskoj godini 2020./2021. cijepljeno je 26.400 – objašnjava Marko Gangur.
Rast broja cijepljenih protiv HPV-a je ohrabrujući, no na primjeru trenutne pandemije koronavirusa znamo da je za opću procijepljenost potrebno preko 90 posto populacije. Isto važi i za suzbijanje spolno prenosivih bolesti, odnosno virusa, od kojih je HPV najčešći.
U januaru, mjesecu borbe protiv raka grlića maternice, lijepe vijesti stižu i iz Srbije. Tokom 2022. bit će omogućeno cijepljenje djevojčica i dječaka protiv HPV-a o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, saopćeno je s Instituta za javno zdravlje Srbije Milan Jovanović Batut.
Na osnovu najnovijih procjena za 2020. godinu, žene u Srbiji se sa stopom obolijevanja od 23,3 na 100.000 stanovnika nalaze na petom mjestu u Europi, poslije Crne Gore, Rumunjske, Estonije i Litve. Naša sugovornica Marija Ratković, teoretičarka i aktivistkinja, ne pripada medicinskoj struci, ali je svojim dugogodišnjim, pedantnim i širim pristupom problemu – naglašavajući da je zdravlje klasna privilegija – borbu za dostupno cjepivo u Srbiji podigla na višu razinu. Neumornim davanjem intervjua i snimanjem „storija“ za Instragram, ona svakodnevno koristi priliku da putem svih dostupnih platformi govori o HPV-u. Marija je krajem 2019. pokrenula peticiju „Hoćemo dostupnu zaštitu od raka za sve“, stoga ne čudi da mnogi ljudi zadnjih dana čestitaju baš njoj.
Glavna okosnica njenog aktivizma je podsjećanje da cijepljenje protiv HPV-a nipošto nije individualna stvar, već da je to pitanje javnog zdravlja. Smatra da je državni, gotovo pa sigurnosni problem kada se godišnje razboli 1200 žena i nepoznat broj muškaraca.
— Javni je problem kada samo u jednoj bolnici u Beogradu 1000 žena godišnje ostane bez materice. Zato nema potrebe da se upire prst ni u jednu osobu zašto nije brinula, zašto nije otišla lekaru, zašto se nije vakcinisala. Kako su to društveni problemi, društvo treba i da ih rešava, da omogući da se što jeftinije što veći broj ljudi zaštiti – pojašnjava Ratković.
Seks je sam po sebi tabu tema u patrijarhalnim sredinama u kakvim uglavnom živimo. Informiranje o HPV-u tako nužno vodi u priču o odnosima, dok se imunizacija preporučuje u ranoj dobi djeteta, reklo bi se – onda kada je „neprimjereno“ pričati o spolnim odnosima pred djecom. Aktivistkinja naglašava da ne polazi baš sve iz kuće, nego da se kroz obrazovanje, socijalni rad, zdravstvo i medije treba boriti za prostor govora o seksualnom zdravlju.
— Ko će danas da zaštiti one koji su višestruko marginalizovani, ko će da se obrati devojčicama iz ruralnih sredina koje odlazak kod ginekologa stigmatizuju, ko radi sa LGBT+ zajednicom? Ko će da pomogne devojčicama i dečacima sa invaliditetom da brinu o reproduktivnom zdravlju, ko radi sa seksualnim radnicama i žrtvama dečjih brakova ili trgovine ljudima, izbeglicama i licima bez dokumenata? Iz mog iskustva sve što je urađeno na polju prevencije, učinio je civilni sektor. Bez organizacija koje rade na terenu naše države ne funkcionišu. Meni je zato važno da polako obrazujemo lekare, prosvetne radnike, da svi znaju sve o poslednjim naučnim dostignućima iz medicine, a ne da javne ličnosti na televiziji pričaju o vakcinama. Verujem u sistem, ne želim da pravim paralelnu realnost u kojoj sa kamiona delimo vakcine ili hleb – poručuje Ratković.
Ona ima i osobnu povijest u borbi protiv raka grlića maternice. Marijino iskustvo i poznanstva iz perioda liječenja imaju posebnu vrijednost, pogotovo u domeni razbijanja svih vrsti stigme koje postoje, bilo da je riječ o prevenciji ili liječenju.
— Ni sve majke, bake, sestre, tetke i drugarice, koje su nažalost umrle od raka grlića materice, nisu opametile roditelje da počnu da pričaju koliko je seks važan i lep, ali i pun opasnosti. Dok se na stranicama o prevenciji priča o rizicima ranog stupanja u seksualne odnose, menjanja velikog broja seksualnih partnera, istina je detaljnija: sretala sam u bolnici žene koje su za ceo život imale samo jednog partnera i koje nisu razumele rizike. Ako HPV dobije 80 posto odraslih seksualno aktivnih ljudi, to su i naši roditelji, tete, učiteljice, lekari, rođaci sa sela – jasna je Marija Ratković.
Važno je podcrtati da svaka sumnja u sigurnost cjepiva protiv HPV-a treba biti otklonjena. Ono je testirano na učinkovitost i primjenjuje se u svim razvijenim zemljama svijeta.
Nekad iznimno skupo cjepivo, nedostižno našem standardu, u vrijednosti između 100 i 150 eura, sada je besplatno. Marija Ratković zato poručuje da je to najbolja odluka koju roditelji dječaka i djevojčica mogu donijeti, jer je zaštita od raka neprocjenjiv dar.
piše Anja Kožul